ROŽAJE- I pored toga što je poljoprivreda jedna od tri osnovne razvojne grane u rožajskoj opštini, iz godine u godinu bilježi se smanjivanje obradivih površina, a sve je manji i stočni fond. Brojna seoska domaćinstva su ugašena zbog odlaska mladih, koji uglavnom idu u inostranstvo trbuhom za kruhom. Podsticajne mjere koje država i Opština uvode da bi uticale na razvoj poljoprivrede sve manje su interesantne, naročito mladim ljudima. Takođe, iz godine u godinu sve je više livada na ovom području koje ostaju nepokošene. O svemu ovome svjedoče uporedni podaci koji su saopšteni u Sekretarijatu za poljoprivredu, a prema kojima je u 2016. godini pod djetelinsko-travnim smješama bilo 53,4 hektara, dok se prošle godine pod ovim kulturama našlo 41,8 ha. Lucerkom su u 2016. godini zasađena dva hektara, a prošle godine pod ovom kulturom je bilo 1,2 hektara. Zasad djeteline u 2016. godini iznosio je jedan hektar, a u prošloj godini nije bilo novih zasada te kulture.
Prema riječima Mersada Šutkovića, sekretara Sekretarijata za poljoprivredu, ovdašnji poljoprivrednici se ne odlučuju za zasade krmnim biljem zbog toga što su oni više namijenjeni silaži.
– S obzirom na to da naši poljoprivrednici nemaju praksu i tradiciju da prave silaže, oni se više opredjeljuju za detelinsko - travne smješe koje su lakše za konzerviranje i pripremu za zimski period. Nažalost, na našem području je iz godine u godinu sve više neobrađenih površina. Posebno su zapuštene parcele koje nijesu pristupačne mehanizaciji. S obzirom na to da je u prošloj godini vladala velika potražnja za sijenom, vjerujemo da će se ove godine stanje u ovoj oblasti promijeniti, te da će iskorišćenost poljoprivrednih parcela biti veća – smatra Šutković.
On još ne može da prognozira da li će tekuća godina biti bolja u odnosu na prošlu ili će, pak, hektari obradivih površina biti još manji.
– S obzirom na to da poljoprivrednici sami planiraju, očekujemo slične zasade krmnim kulturama kao i u prethodne dvije godine, dok se žitarice ovdje sade u zanemarljivim količinama. Kada je riječ o heljdi, koja ima izuzetno dobru prođu, kao i o drugim žitaricama, smatram da sadnju tih kultura ograničava nepostojanje mehanizacije jer na našem području postoje svega dva kombajna – kaže Šutković.
Dodaje da je proizvodnja krompira u ekspanziji.
– Iz godine u godinu poljoprivrednici se sve više opredjeljuju da investiraju u zasade krompira, jer sve što proizvedu lako plasiraju na tržište. Zbog toga saznajemo da će ove godine još više površina biti zasađeno krompirom. Iako su prije nekoliko godina zasadi aronije bili u porastu, poslednjih godina se u tom pravcu stagnira naročito zbog nemogućnosti plasmana tog bobičastog voća.Poljoprivrednici se više odlučuju za malinjake čiji plodovi imaju mnogo bolju prođu na tržištu – kazao je Šutković.Prema nekim informacijama, svojevremeno je čak 70 procenata stanovništva ove opštine, koja se smatra poljoprivrednim područjem, živjelo od stočarstva i poljoprivrede. Danas, s obzirom na ukupan stočni fond, može se zaključiti da od ovih resursa živi tek oko dvadesetak procenata stanovnika.V.Ra.


 Stočni fond sve manji

Šutković naglašava da na području rožajske opštine stočari gaje oko 5.000 grla krupne stoke i oko 7.000 sitne stoke.
– S obzirom na kapacitete, koji su bogom dani za gajenje stoke, stočni fond je sve manji. Nadamo se da će mjere koje sprovodi država u pravcu povećanja stočnog fonda i stvaranju idealnih uslova za proizvodnju u poljoprivredi dati rezultate, iako smo svjedoci da iz godine u godinu imamo sve više napuštenih gazdinstava. Prognoze jesu sumorne, ali nadamo se pozitivnim rezultatima i zaustavljanju trenda napuštanja sela. I pored svih napora koje čine država i lokalna uprava na planu razvoja poljoprivrede, danas, posebno mladi ljudi, sve manje žele da se bave ovim poslom. Očigledno je da im je prihvatljivije da odlaze u inostranstvo gdje rade, možda, čak i teže fizičke poslove dok ovdje zapuštaju poljoprivredna zemljišta i ostavljaju ih na nemilost zubu vremena, što je jedan od osnovnih razloga za pad poljoprivredne proizvodnje i stočarstva na ovom području – kaže Šutković.